Pitali smo pet najjačih stranaka koliko imaju članica. Neke nisu odgovorile. U čemu je problem?

Mrak Taritaš i Orešković predlažu da se u zakone o provedbama tih triju izbora, te u Zakon o ravnopravnosti spolova unese odredba prema kojoj bi se nepoštivanje kvote podzastupljenog spola (u velikoj većini slučajeva - žena) umjesto sadašnjih novčanih kazni, ubuduće sankcioniralo tako da kandidacijske liste na kojima nema 40 posto podzastupljenog spola i koje nisu formirane po tzv. zip modelu, budu odbijene kao nepravovaljane.

"Trenutno je zakonom propisana obveza prema kojoj liste koje se natječu na izborima za Hrvatski sabor moraju imati najmanje 40 posto podzastupljenog spola te su propisane novčane kazne za nepoštivanje te odredbe. Iz izbora u izbore ta se odredba ne poštuje u potpunosti, a naročito je ne poštuju liste i stranke koje imaju dovoljno sredstava za novčane kazne. Osim toga, čak i kada se odredba poštuje, u Hrvatski sabor se bira mali broj žena pa je, na primjer, na prethodnim parlamentarnim izborima izabrano samo 25 posto žena", navode Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković u obrazloženju svog prijedloga.

Umjesto novčanih kazni, odbijanje listi

Izmjenama koje predlažu, kažu njih dvije, želi se osigurati istinsko poštivanje propisane kvote za podzastupljeni spol. Stoga predlažu uvođenje tzv. zip-sustava, odnosno par-nepar modela, kao obveznog. To znači da svaka druga osoba na listi bude suprotnog spola.

Postojećim Zakonom o ravnopravnosti spolova propisane su prekršajne kazne za političke stranke i birače, koji prilikom predlaganja kandidacijskih lista na izborima za članove predstavničkih tijela ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena na izbornim listama. Pa je za liste koje to ne poštuju na lokalnim izborima za općinska vijeća propisana kazna od 2.654 eura, a za gradska vijeća i županijske skupštine 5.308 eura, dok kazne na izborima za Hrvatski sabor i Europski parlament iznose 6.636 eura.

Primjerice, ako stranka na parlamentarnim izborima u svih deset izbornih jedinica ne ispoštuje propisanu kvotu, morala bi platiti kaznu od čak 60.636 eura.

Podzastupljeni i muškarci, ali rijetko

Mnoge političke stranke stoga pribjegavaju taktici stavljanja žena na izborne liste tek da ispune formu i izbjegnu plaćanje kazni, a pritom ih pozicioniraju na dno lista gdje praktički nemaju šansi biti izabrane. Time čitava priča opet gubi smisao i nema željenog učinka propisanog postojećim zakonima.

Problem je posebno izražen, ali uvelike i razumljiv, na lokalnim izborima u malim općinama pa i gradovima gdje se mnoge stranke naprosto nemaju dovoljno žena u svome članstvu ili ih teško motiviraju da se kandidiraju.

Ima i oprečnih primjera. Na ovogodišnjim lokalnim SDP je na listi za Gradsko vijeće u Svetom Ivanu Zelini imao deset žena i pet muškaraca. Centar je na listi za Gradsko vijeće Dubrovnika imao 14 žena i sedmoricu muškaraca, a Možemo! na listi za Gradsko vijeće Korčule devet kandidatkinja i četvoricu kandidata. Slična podzastupljenost muškaraca bila je i na općinskim listama HSLS-a u Bebrini, DP-a u Sibinju, HSP-a u Dicmu i DOMiNO-a u Antunovcu...

Ni s 220.000 članova ne ispunjavaju kvotu

Iako ima golemu člansku bazu s oko 220 tisuća članova, HDZ je, primjerice, na prošlim parlamentarnim izborima u samo dvije od deset izbornih jedinica ispoštovao tzv. žensku kvotu. Pritom niti u jednoj izbornoj jedinici nije imao na prvom mjestu 'nositeljicu' liste. Predsjednik stranke Andrej Plenković tada je to prokomentirao kazavši: "Okolnosti su takve da imamo puno kandidata i kandidatkinja, nastojimo to balansirati, ali mislim da će na kraju sastav Sabora biti balansiran i da ćemo na kraju imati oko trećinu žena zastupnica."

No na kraju HDZ nije 'izbalansirao' svoj zastupnički sastav. U Saboru im u aktualnom sazivu sjedi 14 žena od ukupno 54 zastupnika, što je manje od trećine koju je spominjao Plenković.

HDZ i DP bez odgovora, Most "ovoga puta ne bi"

Želeći saznati koliko najjače političke stranke uopće mogu ispunjavati tzv. žensku kvotu, poslali smo im upit s dva jednostavna pitanja: koliko žena imaju u svome članstvu (brojčano ili u postotku) te imaju li unutar stranke posebna ustrojstvenu cjelinu koja okuplja samo žene.

Niti nakon ponovno poslanog upita iz HDZ-a i Domovinskog pokreta, partnera u vladajućoj koaliciji, nismo dobili odgovore.

A iz Mosta su nam, pak, kratko poručili da "ovoga puta ne bi sudjelovali u temi".

U SDP-u 42 posto žena, u Možemo 51 posto

U SDP-u su nam rekli da u članstvu stranke imaju 58 posto muškaraca i 42 posto žena te da unutar stranke postoji Forum žena.

"U tijelima stranke vodi se računa o paritetu, odnosno o proporcionalnoj zastupljenosti muškaraca i žena što je regulirano i Statutom stranke te Pravilnikom o izboru stranačkih tijela", kažu u SDP-u.

Iz Možemo! su nam pak odgovorili da žene čine čak 51 posto svih članova stranke, da Upravni odbor kao upravno tijelo stranke čini 53 posto žena, a Vijeće 56 posto žena, dok je jedan od dvoje koordinatora stranke prema pravilu uvijek žena. Trenutno je to Sandra Benčić.

Koliko je žena u vodstvima stranaka?

A ovakva je zastupljenost žena pet najjačih stranaka u Saboru te u njihovim stranačkim tijelima prema podacima sa službenih mrežnih stranica:

HDZ

Hrvatski sabor: 54 zastupnika /14 žena

Predsjedništvo stranke: 40 članova / sedam žena

Nacionalni odbor: 143 člana / 31 žena

SDP

Hrvatski sabor: 36 zastupnika / 17 žena

Predsjedništvo stranke: 18 članova / osam žena

Tajništvo stranke: sedam članova / jedna žena

Glavni odbor: 98 članova / 45 žena

MOŽEMO!

Hrvatski sabor: 10 zastupnika / osam žena

Upravni odbor stranke: 17 članova / devet žena

Vijeće stranke: 64 člana / 35 žena

MOST

Hrvatski sabor: Sedam zastupnika / nijedna žena

Predsjedništvo stranke: 10 članova / dvije žene

Glavni odbor stranke: 17 članova / šest žena

Nadzorni odbor stranke: pet članova / dvije žene

DP

Hrvatski sabor: osmero zastupnika / jedna žena

Predsjedništvo stranke: 20 članova / tri žene

Domovinski odbor stranke: 27 članova / pet žena

Tajništvo stranke: tri člana / nijedna žena